Prvi dan festivala Slobodna Zona obeležili Noćni razgovori i rasprodate projekcije

Datum objave:10.11.2014

Pročitano:4551 puta

Prvog dana festivala dokumentarnog i angažovanog filma Slobodna zona rasprodate su projekcije filmova Da li je visok čovek srećan, Motivacija nula, U potrazi za Vivijan Majer i O konjima i ljudima. Takođe su rasprodate karte za današnju novosadsku premijeru filma 20 000 dana na Zemlji kojim je otvorena Slobodna zona u Novom Sadu, kao i za film So zemlje u Nišu. A za dokumentarni film Ljubavna odiseja, autorke Tatjane Božić, koji je oduševio beogradsku publiku u prepunoj Dvorani Kulturnog centra Beograda, tražila se karta više.

 

 

Veliko je zanimanje za film po izboru Francuskog institutua Gori more, koga opisuju kao esej o slobodi, a ne film o emigraciji i revoluciji. Naša publika će nakon današnje projekcije u Dvorani Kulturnog centra Beograda imati priliku da porazgovara sa rediteljkom Natali Nambo, gošćom Slobodne zone.

 

Gost-selektor Boris Buden je nakon jednog od filmova koje je izabrao O nasilju reditelja, Gorana Olsona otvorio prve Noćne razgovore, rekavši da je pred nama večeras izazov da prevedemo priču filma iz vremena antikolonijalne borbe u naše vreme i kontekst. Buden je rekao da smo mi zasnovali svoju stvarost na nasilju kao i da je danas Evropa okružena nasiljem navodeći aktivno nasilje u Ukrajni gde je do sada poginulo preko 4000 ljudi, ali i pasivno nasilje na području Mediterana gde se svake godine 4000 emigranata udavi pokušavajući da se dokopa tla Evrope.

 

 

Istoričarka Olivera Milosavljević je istakla da je danas bitan odnos prema Drugom svetskom ratu jer se na našim prostorima sve vrti oko njega, te da je revizija tog vremena vrlo bitna za današnju priču. U tom kontekstu ona je problematizovala brisanje partizana prilikom obeležavanja sedamdesete godišnjice oslobođenja Beograda naglasivši primer Koče Popovića, koji je proglašen „Srbendom“ - onim što je on eksplicitno govorio da nije. „Time što su Zagrebačku ulicu preimenovali u ulicu Koče Popovića, on je kao ličnost apsolutno falsifikovan i nacionalizovan do krajnjih granica.“, rekla je Olivera.

 

Situacija je vrlo slična i u drugim zemljama regiona. Komelj Miklavž, istoričar umetnosti i pesnik iz Splita, rekao je da u Splitu istorijski revizionizam ide tako daleko da je socijal-demokratski gradonačelnik otkrio spomenik Bobanu, jednom od najbližih saradnika Ante Pavelića, kao i da od 82 nedavno podignuta spomenika čak 79 obeležava mesta „komunističkih zločina“, a samo je jedan spomenik žrtvama ustaša. „Da biste nešto radikalizovali potrebno je dovesti u pitanje konstitutivne mitove društva i razbijati tabue, za šta je malo njih spremno.“, rekao je Miklavž i zaključio „Problem jugoslovenskog društva je da vladajući kapitalizam nema pozitivno utemeljenje u našoj baštini, a odgovor je utemeljenje u antifašizmu i to je jedini izlaz.“

 


Danas će u 23 časa u okviru debate Tihe vode desnice moderator Noćnih razgovora, Ivan Milenković, nakon filma Suđenje u Mađarskoj, razgovarati o aktuelnoj opasnosti od neonacizma u Mađarskoj i Srbiji. Gosti su novinar Gabor Bodiš, profesor Vladimir Gvozden i pravnik Slobodan Beljanski.
Vidimo se u Slobodnoj Zoni!
 


vrh strane
Komentari (0)
Pošalji komentar


Ime i prezime

Komentar

Unesite kod iznad :